Hrvatska
Jump to navigation Jump to search
You must log in or register to see images
You must log in or register to see images
Ovo je glavno značenje pojma Hrvatska. Za druga značenja, pogledajte Hrvatska (razdvojba).
Republika Hrvatska
You must log in or register to see images
You must log in or register to see images
Zastava Grb
Himna
Lijepa naša domovino
You must log in or register to see images
Menu
0:00
You must log in or register to see images
Glavni grad Zagreb
Službeni jezik hrvatski
Državni vrh
- Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović
- Predsjednik Vlade Andrej Plenković
- Predsjednik Sabora Gordan Jandroković
- Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović
Neovisnost Odcjepljenjem od
SFRJ
25. lipnja 1991.
Površina 123. po veličini
- ukupno 56 594
1) km2
- % vode 0,2 %
Stanovništvo 124. po veličini
- ukupno (2011.) 4.298.889
- gustoća 75,8/km2
BDP (PKM) procjena 2018.
- ukupno 104,856 milijardi $
[1] (
56.)
- po stanovniku $25,295
[2] (
56. [25. EU])
Valuta hrvatska kuna (100
lipa)
Pozivni broj +385
Vremenska zona UTC +1
UTC +2 ljeti
Internetski nastavak .hr
1) S pripadajućim obalnim morem površina iznosi 89,810 km²
Hrvatska (službeni naziv:
Republika Hrvatska) je
europska država, u
geopolitičkom smislu
srednjoeuropska i
sredozemna država, a
zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja.
[3] Na sjeveru graniči sa
Slovenijom i
Mađarskom, na istoku sa
Srbijom i
Bosnom i Hercegovinom, na jugu s
Crnom Gorom, dok na zapadu s
Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je
Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom
hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz
srednjoeuropskog i
sredozemnog kulturnog kruga.
Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su
Hrvati osnovali svoje dvije kneževine,
Panonsku i
Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom
Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a
7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza
Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom
kralja Tomislava Hrvatska postaje
kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je
Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u
personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao
Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine
1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme
Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz
Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te
Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine.
Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju
Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u
Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako
Hrvatski sabor tu odluku nije nikada
ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila
socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila
SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su
prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina
jednostranačkog sustava, a
30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana
25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je
ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država.
U Hrvatskoj se službeno koristi
hrvatski jezik i
latinično pismo.
Prema popisu stanovništva iz
2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika.
[4] Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su
Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva.
[4] Najveći dio stanovništva (91,36%) je
kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika
katoličke vjeroispovijesti (86,28%).
Prema političkom ustroju Hrvatska je
parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je
tržišnom gospodarstvom. Članica je
Ujedinjenih naroda od
22. svibnja 1992.[5][6] Hrvatska je članica
Vijeća Europe,
Svjetske trgovinske organizacije,
Organizacije za europsku sigurnost i suradnju,
Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i
Europske unije.
